Putopisi:

Istanbul

Aja Sofija

Aja Sofija, Crkva svete mudrosti, nekadašnja je pravoslavna crkva nasuprot Plavoj džamiji. Kao jedna od najvećih zatvorenih građevina na svijetu predstavlja zapanjujući podvig u arhitektonskom smislu. Prva je bazilika dovršena 360. godine, ali je 532. spaljena do temelja pa ju je car Justinijan ponovno izgradio kao najljepšu kršćansku crkvu u Rimskom carstvu.
Zanimljivo je daje gotovo ispraznio carsku riznicu za potrebe raskošne rekonstrukcije. Dopremio je mramor i druge materijale iz Azije i Egipta te opljačkao tornjeve iz Efeza. Divovska središnja kupola širine 30 m počiva na dvije polukupole i ogromnom potpornom stupu, tvoreći zapanjujuće velik prostor u unutrašnjosti. Stup suza, načinjen od poroznog kamena, ispušta vodu iz cisterne u podnožju i navodno ima iscjeliteljske moći.
   
Nakon što je 1453. grad pao pod tursku vlast, Aja Sofija postala je džamija i četiri minareta koja je danas okružuju nadodana su poslije, cigleni minaret nadodao je Mehmed Osvajač, najtanji Bajezid II., a dva šira Selim II. Uglavnom su svi sultani dali svoj doprinos crkvi, a posebice Mahmud II. koji je između ostalog izgradio prekrasnu knjižnicu. Mnoga njezina blaga opljačkana su tijekom stoljeća. Križari su čak uzeli izrezbarena, pozlaćena brončana vrata, te zlatno-srebrno prijestolje. Izvorni mozaici i njihovi prvi duplikati uglavnom su nestali, a od onih koji su uspjeli preživjeti najljepši se nalaze u ženskoj galeriji. Iako loše očuvani, mozaici su još uvijek zapanjujući, uključujući i onaj Krista Pantokratora. Aja Sofija je muzej otkako ju je Mu-stafa Kemal Atatiirk 1935. prenamijenio.