Putopisi:

Efez

Drevni grad Efez dragulj je u kruni turskih arheoloških nalazišta. Osnovan je u trinaestom stoljeću prije Krista, a do kraja prvog stoljeća postao je glavna egejska luka s populacijom većom od 300.000 stanovnika. Do ere Augusta Cezara već je bio glavni grad rimske Azije, ali kako se luka zamuljila, propao je i naposljetku bio u potpunosti napušten. Upravo je to razlog zašto je danas u tako očuvanom stanju. Naime, unatoč ratovima koji su se odvijali u okolici, nitko nije smatrao potrebnim opljačkati već napušten grad.
Lokacija je velika, i bit će vam potreban čitav dan kako biste je razgledali. Na vrhu Mramorne avenije, ceste popločene mramorom i istrošene kotačima kola, nalazi se restaurirana dvokatna knjižnica Celsusa izgrađena 135. g. Njezina je predivna fasada načinjena od stupova, a posjeduje bogato izrezbarenu unutrašnjost. Svitke papirusa još uvijek je moguće vidjeti u čitaonici s druge strane dvorišta. Knjižnica graniči s ogromnim trgom, gdje su zgrade bile nagomilane oko vodenog sata, a bordel se nalazio na obližnjem uglu.
     
U stadion iz prvog stoljeća ulazi se kroz ogroman nadsvođen luk, dovoljno velik da kroz njega prođu bojna kola i konji. Trkalište dugo 217 m služilo je za utrke, ali tu su se ujedno gladijatori borili do smrti pred 70.000 ljudi. Arkadski put ispunjenje stupovima, a vodi od luke do kazališta, iza kojeg se nalazi planina Pion. Njegovih 66 redova sjedala, na kojima se moglo smjestiti 25.000 gledatelja, isklesano je u planini. Artemidin hram, jedno ođ sedam čuda svijeta, uništenje prije mnogo stoljeća. Jedan jedini preostali stup predstavlja posljednju verziju.