Putopisi: Grčka
Grčka
Sa vise od sto naseljenih ostrva i teritorijom koja se proteze od juga Egejskog mora do Balkanskih zemalja, Grcka nudi dovoljno toga da moze da ispuni mesece putovanja. Istorijski prizori stari cetiri milenijuma, sadrze i legendarno i opskurno, i u njima se poseta moze ciniti kao licno otkrice. Plaze su parcelisane duz spiralne obale, jednake Francuskoj po duzini, i ostrva se protezu iz ucmalosti.
Moderna Grcka rezultat je neobicno razlicitih uticaja. Rimski, arapski, latinski osvajaci, Mlecani, Sloveni, Albanci, Turci, Italijani, a da i ne pominjemo Vizantijsko carstvo, postojali su i nestali od vremena Aleksandra Velikog. Svi su ostavili svoj trag: Vizantija u bezbrojnim crkvama i manastirima; Mlecani u neosvojivim utvrdjenjima na Peloponezu; i druge latinske ostavstine, kao sto su Vitezovi St. Dzona i Djenove, u impresivnim dvorcima preko severo-istocnog dela Egejskog mora. Najociglednije je nasledje cetiri veka vladavine Otomanskog carstva, koja se, iako izlozena podsmehu, ukorenila u grcku muziku, kuhinju, jezik i nacin zivota. Znacajne i jos postojece manjine - Vlasi, Muslimani, Katolici, Jevreji, Romi - takodje su pomogli u stvaranju teskog za definisanje, ali "elasticnog" helenskog identiteta, koji je odrzao zivim samosvest ljudi kroz nemirnu istoriju. Bez lokalne vladajuce klase ili formalnog renesansnog perioda koji bi nametnuli superiorne modele ukusa ili patroniziranja umetnosti, srednjevekovni grcki seljaci, ribari i pastiri stvorili su energicnu i zaista popularnu kulturu, koja je nasla odraz u pesmama i igrama, nosnjama, vezu, rezbarenom namestaju i belim kubistickim kucama. Tokom dve poslednje dekade, mnogo ovih detalja je nestalo pod uticajem zapadnjackog sistema vrednosti, smesteno u muzeje u najboljem slucaju, ali u poslednje vreme arhitektonsko i, narocito, muzicko nasledje podvrgnuti su renesansi, sa zgradama koje su spasene zapustenosti i umetnickog ozivljavanja, do razlicitih stepena, i poluzaboravljena muzicka tradicija.
Naravno, postoje i formalne kulturne aktivnosti: Muzeji koje ne treba preskociti, velicanstvene srednjevekovne bogataske kuce i dvorci, kao i veliki anticki prizori, koji poticu iz neolita, bronzanog doba, minojskog, klasicnog, helenskog, rimskog i vizantijskog perioda. Grcka je takodje domacin nekih odlicnih letnjih festivala, dovodeci internacionalne teatre, igre i muzicke grupe da nastupaju u antickim pozoristima, kao i dvoristima dvoraca i savremenijim mestima u obalskim i ostrvskim oblastima.
Medjutim, zov kulturne duznosti nikada nece biti previse neodoljiv na odmoru u Grckoj. Hedonisticka zadovoljstva klonulosti i toplote - setanje sa malo odece, plivanje u melemskim morima u sumrak, razgovor i pijuckanje pod zvezdama - isto ce tako odgovarati. Uprkos nedavnim poboljsanjima turistickog "proizvoda", Grcka je jos uvek, sustinski, zemlja za prilagodljiv sibarit, a ne za one koji zude za ortopedskim dusecima, besprekornim vodovodom, Cordon-Bleu kuhinjom i pazljivom uslugom. Osim u rastucem broju luksuznih smestaja u novim ili obnovljenim zgradama, hotelima i pansionima, sobe mogu biti nalik kutiji, kampovi nude minimum usluga, a hrana je, u najboljem slucaju, sveza i nekomplikovana.
Prevoz u Grckoj
Uobicajena vrsta prevoza u Grckoj je autobus. Vozovi su obicno spori i ogranicenog saobracanja, iako sluzba na Atina - Patra liniji i linije na severnom delu kopna idu na bolje. Autobusi, ipak, pokrivaju svaku rutu na kopnu - cak i ako su neredovni na manjim putevima - i obezbedjuju osnovne veze na ostrvima. Najbolja zamena za autobus je iznajmljivanje skutera, motocikla ili automobila, narocito na ostrvima, gde mozete naci agencije za iznajmljivanje u svakom gradu ili odmaralistu.
Ostrvske rute, naravno, podrazumevaju trajekt. Oni su rasprostranjeni i odvesce Vas na bilo koje od 166 naseljenih ostrva. Avioni su relativno skupi, mnogo skuplji od trajekta.
Sta ne treba propustiti:
Akropolj
Dominira Atinom, jedan je od arhetipskih primera zapadne civilizacije.
Luka, Symi
Bogataske kuce zivopisne luke, izgradjene pomocu bogatstva trgovine sundjerom, deo su arhitektonski zasticenog podrucja.
Mystra
Vizantijski grad Mystra je najzanimljiviji prizor na Peloponezu.
Vassiliki
Nalazi se u prostranom zalivu, oivicenom stenama i jedan je od najvecih surfing-centara u Evropi.
Manastir Svetog Jovana u PatmosuIzgradjen u cast Svetog Jovana Uzvisenog, ovaj ogroman manastir je skup povezanih dvorista, kapela, stepenista, lukova, galerija i krovnih terasa.
Knososova palata na KrituNajvise obnovljena, zivo obojena i sigurno najuzbudljivija od kritskih minojskih palata.
MeteoriIzuzetan vizantijski manastir, izgradjen na vrhovima stena mozda je najneobicniji prizor Grcke.
IdhraLuka u obliku savrsene potkovice okruzena je velikim bogataskim kucama iz 18. veka.